Najnovije vesti · strana 379
-
Vecernji dnevnik — 07.10.2026 19:00
RTCG 🎙ⓘ ·
Sati. Radio Crnegore. dnevnik. dnevnik. Dobroveče, uvaženi slušaoci. U večernnjem dnevniku donosimo. Crnagora ulazi u završnu fazu pregovora s Evropskom unijom. Iz Brisela stižu ohrabrojće poruke o dinamici procesa, dok iz Berlina poručuju da je naša zemlja najbliža členstvo. Dan vojske Crnegore protiče uz podsjećanje na tradiciju i savremene izazove među kojima je jedan od najvećih obezbjediti i zadržati kvalitetan kadar. Svjetski dan Dostojanstvenog rada obilježavaju različite ocjene. Dok Ministarstvo rada govorio napretku i spremnosti za zatvaranje Poglavlja 19, sindikati upozoravaju na probleme u socijalnom dialogu i izostanak novog opšte kolektivnog ugovora. Specjelno državno tužilaštvo zatražilo je trajno oduzimanje imovine Milana Vujetića, dok se u slučaju svetozara Marovića približava zastara izvršenja zatvorske kazne. U kotoru nema skopštinske većine za promjenu imena gradskog bazeena, a odluka za to ni je ni ušla u skopštinsku proceduru. U regionu i svijetu Kosovo je dobilo novu predsednicu, u Francusko je nastavljena obustava nastave, dok se pažnjo ponovo usmjerava na cijene nafte i na rat na bliskom istoku. S jutra, oblačno sa kišom, do 23 stepena. Počinjemo evropskim putem Crne Gore. Crna Gora bi tehnički dio pregovora sa EU mogla završiti do kraja ove ili početkom sljedeće godine, dok bi ugoboro pristupanju mogao biti potpise … Sati. Radio Crnegore. dnevnik. dnevnik. Dobroveče, uvaženi slušaoci. U večernnjem dnevniku donosimo. Crnagora ulazi u završnu fazu pregovora s Evropskom unijom. Iz Brisela stižu ohrabrojće poruke o dinamici procesa, dok iz Berlina poručuju da je naša zemlja najbliža členstvo. Dan vojske Crnegore protiče uz podsjećanje na tradiciju i savremene izazove među kojima je jedan od najvećih obezbjediti i zadržati kvalitetan kadar. Svjetski dan Dostojanstvenog rada obilježavaju različite ocjene. Dok Ministarstvo rada govorio napretku i spremnosti za zatvaranje Poglavlja 19, sindikati upozoravaju na probleme u socijalnom dialogu i izostanak novog opšte kolektivnog ugovora. Specjelno državno tužilaštvo zatražilo je trajno oduzimanje imovine Milana Vujetića, dok se u slučaju svetozara Marovića približava zastara izvršenja zatvorske kazne. U kotoru nema skopštinske većine za promjenu imena gradskog bazeena, a odluka za to ni je ni ušla u skopštinsku proceduru. U regionu i svijetu Kosovo je dobilo novu predsednicu, u Francusko je nastavljena obustava nastave, dok se pažnjo ponovo usmjerava na cijene nafte i na rat na bliskom istoku. S jutra, oblačno sa kišom, do 23 stepena. Počinjemo evropskim putem Crne Gore. Crna Gora bi tehnički dio pregovora sa EU mogla završiti do kraja ove ili početkom sljedeće godine, dok bi ugoboro pristupanju mogao biti potpise na ljeto. na ljeto, poručila je pred poslanicima Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta komensarka za proširenje Marta Kos. Proces ratifikacije bi, procjenjuje Kos, mogao trajeti godinu ili dvije uzavisnosti od toga što će se dešavati u pojedinim državama članicama. Vjeruje da će Crna Gora postati 28. članica do 2028. godine. Sjednicu odbora pratila je Branka Zeković. Pristupni ugovor sa Crnogorom mogao bi biti potpisan tokom ljeta naredne godine, kazala je komesarka za proširenje Marta Kos pred poslanicima Spodnjopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Kos je u Strasburu predstavila nove predloge Evropske komisije koji se odnose na strategiju proširenja Evropske unije. Izvijasilac Evropskog parlamenta za Crnogoru, Marian Šarec, je pitao. Kakav plan može ačekivati Crna Gora i što će taj plan pristupanja značiti za one koji su predvodnici u požroce supristupanja? KOS odgovara da bi Crna Gora tehnički dio pregovora mogla završiti do kraja ove ili početkom naredne godine. Mi već pripremamo prispupni ugovor koji bi se mogao podpisati sjećeg ljeta, nakon čega sledi ratifikacija, a ona može trati godinu do dvije, ovisno o događanjima u državama članicama. S drugim riječama, Crnagora bi mogla postati 28. članica 2028. godine. Koc je naglasila da će na nove zemlje biti primjenjene iste mjere zaštite kao i tokom prethodnih proširenja, ali da će biti ojačane odredbama iz osnivat'kih ugovora koje se odnose na lojalnost i iskrenu saradnju. Želimo uvesti nova zaštitne mehanizme kada nove članice ne poštuju vladavinu prava, demokraciju ili vrijednosti s ozbiljnjim kršenjima. Dražimo petnes godina transicijskog razdoblja jer sada nam to omogućuje samo sedam godina. Dakle, to je dodatni doprivnos jačenju članka sedmoga i to je novost. Radimo to zbog naših priješnjih iskustva. To ne znači da će nove članice imati različiti položaj od drugih. Nova generacija ugovora o pristupanju i novi zaštitni mehanizmi primjenjiva će se najprije na Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata. Međutim, Kos objašnjava da će, ukoliko Zemlja bude dosljedno slijedila sva pravila i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija, ti mehanizmi biti neosjetni. Ukazuje da postoji i nova zaštitna mjera koja je na dobrovoljnoj osnovi. To znači da novo pridošle države, samo će jamčiti da neće koristiti veto kada dolazi do bilateralnih razprava, na način da će imati posebnu deklaraciju i to neće biti dio ugovora o pristupanju. Komesar kako osponovila je da će se nove interaktivne mape puta, koje će komisija predstaviti uz godišnji paket prošerenja 28. oktobera, odnositi na našu zemlju, Albaniju, Moldaviju i Ukreinu, koje su, kako je istakla, predvodnice pregovarackog procesa. Čuli smo komesarka za proširenje Marta Koss govori o mogućem završetku tehničkog dijela pregovora već krajem ove ili početkom naredne godine. Istovrameno iz Berlina stigla je poruka da bi Crna Gora mogla biti prva naredna članica Evropske unije. Ministar venski poslova nemačke Johan Vadeful u objavi na Instagramu najavljuje da je Cerna Gora prva naredna članica Evropske unije. Kaže da je nemačka uznašu zemlju i da Evropska unija mora održati riječ. Ko napreduje u reformama, mora napreduvati i u procesu pristupanja, naveo je nemački šef diplomatije. A dok iz Brisela i Berlina stižu poruke o evropskoj budućnosti Crne Gore, u Podgorici se otvara pitanje jednog nasljedđa domaće politike. Stanova koje su bivši funkcioneri dobijali pod povlašćanim uslovim. Bivši funkcioneri, koji su od vladine komisije dobili stanove po povlašćenim uslovima, moraće ih vratiti državi ili platiti njihovu punu tržišnu cijenu, predviđa novi zakonski predlog Demokratske Carnegore. Premorićima poslannice Demokrata i podpredsednice Skupštine Anđele Vojinović, to rešenje će se primenivati retroaktivno za poslednjih 15 godina, odnosno od početka primine zakona ostanovanju. Kako običan građanin u Crnoj Gori rešala stambeno pitanje? Podigne kredit, plaća kamat, onda 20 ili 30 godina svakog mjeseca uredno plaća svoju ratu. Ako to očekujemo od građanina, onda ne možemo prihvatiti da javna funkcija bude osnov za bilo kakav povlašćen i tretman. Imali smo stambene kredite pod izuzetno povoljnim uslovim, oključujući iznuse koji korisnici nisu bili dužni da vrate. Imali smo javne funkcionere koji su već imali riješeno stambeno pitanje, a kojima država ponovo rešavala stambeno pitanje. Predlažamo da se za svako koje koristije o privilegovane državne pogodnosti utvrdi sadaćnija ekonomska vijednost imovinske koristi koja potiće iz državni movini ili javnih srstava i da se oporezuje. Na tako utvrđenu imovinsku poreska stopa iznosi 100% i to jedan od elemenatovog zakona. Porez na 100% imovinske koristi osvare nezahvalljući državnoj pogodnosti. Od stambenih pitanja i odnosa države prema bivšim funkcionerima do teme koja se tiče bezbjednosti i odbrane zemlje. Dan vojske Crnegore obilježava se danas. Dan je vojske Crnegore. Položeni su vjenci na spomenik crnogorskim vojnicima u tuđem ilima na doma Kbara. Najveća snaga naše vojske su ljudi, ali upravo zadržavanje postojećeg i obezbeđivanje novog kadra trenutno njen najveći izazov, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović. Formalni zahtjev Hrvatske uvazi sa vojnom i movinom za sada nije stigao, kaže Krapović i naglašava da Podgorica ima relevantne dokumente i argumente. Ministarstvo odbrane i vojska Crnegore organizuju večeras svečanu ceremoniju povodom Dana vojske. Bojan Đinović drugom tradicijom canogorske državnosti. U zasvečani stroj počasne garde vojske vijence su položili predsjednik opštine Bar Dušan Rajčević, načelnik general štaba vojske, brigadni general Miodrag Vuksanović, VD komandanta mornarice vojske, kapitan Korvete Slobodan Tomašević i komandant Vazduhoplovstva, podpukovnik Bojan Popadić. Minister odbrane Dragan Krapoviće za javni servic je kazao da je modernizacija vojske na visokom nivou, ali i da ni jedan novi sistem kako cijenjuje neće dati puni efekat ukoliko nema dovoljno ljudi koji će njime upravljati. Tu nabavit ćemo nova četvrge helikoptera Airbusova H-145M koji će nam dati također značajne, značajne sposobnosti sve te sisteme koje nabavljamo. Bojim se da njihova efektnost neće biti potpuna ukoliku ne budemo imali ljude da upravljuju tim. Ministarstvo odbrane povuklo je značajne poteze kako bi se vojska približila mladima, uz ocjenu da se sa sličnim problemima suočavaju druge savremene oružane snage. Negdje u prethodnom periodu mandatove vlade značajno su povećane plate, rekao bih da su u jednoj značajnoj mjeri pobošani uslovi života i rade u sistemu. Ministar Krapović će 9. oktobera predvoditi Cenogorsku delegaciju na razgovorima u Hrvatskoj, gdje će jedna od tema biti školski brod Jadron. Resorni ministar dodaje da Cenogorska delegacija u Zagrebi ide u dobroj vjeri i sa namjerom da sasluša argumente hrvatske strane. Mi imamo značajne dokumente, imamo vrlo relevante argumente koje ja naravno neću javno elaborirati prije nego što to bude predmet razgovora i dialoga izmađu dvije savezničke države, dakle Cenogore i Republike Hrvatske. Ministarstvo odbrane i vojska Crnegora organizuju večera svečanu ceremoniju u povodom dana vojske koja će biti održana na platovu sportsko-rekreativnog centra Topolice u Baru sa početkom u 19.30. minuta. A među izazovima nije samo modernizacija opreme već i ljudi koji treba da nose sistem. O uslovima rada, pravima zaposlenih i socijalnom dialogu danas tižu različite ocjene. Svjetski je dan dostojanstvenog rada. U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da je kod nas narušen socijalni dialog, da se uskraćaju slobode sindikalnog uduživanja, da ovaj dan stotinih hiljada zaposlenih dočekuju bez opšte kolektivnog ugovora. Iz uduženja zaštite na radu poručuju da je napravljan iskorak, usvojeni propisi po evropskim direktivama ali da nedostaje dosljedna primjena u praksi. Građani komentari šuda radimo u dostojanstvenijim uslovima, ali da u mnogome zavisi u kojoj kompaniji se radi, drugi pak da napretka nema. Biljena Radosavović Sigurni uslovi rada, pravične zarade, socijalna sigurnost i sloboda sindikalnog udruživanja to su ciljevi dostojanstvenog rada. A šta građani kažu, imamo li ta prava i slobode? Imamo to danas više nego ikada sad slije ima prostora da se sve to pobojša, ali za sad je na nekom razlovenom njegovu. Su mnogo boljih uslov i mnogo boljih plati. Ovo godišnji svjetski dan dostojanstenog grada oko stotinu hiljada zaposlanih u Crnoj Gori dočekuje bez potpisenog novog opšte kolektivnog ugovora. Navodi se u saopštenju Unije slobodnih sindikata, zabrinjava ih i činjenice da se trenutno vode disciplinski postupci protiv tri sindikalna predstavnika. Smatrmo da ovakvi postupci predstavljaju klassičan revanšizam poslodavca zbog njihovog sindikalnog rada i djelovanja, a sve sa ciljem zastrašivanja drugih zaposlenih tako bi odustali od sindikalnog aktivizma ili bili primorani da napuste sindikat. Ovakvi pritisci direkten su udar na slobodu sindikalnog udruživanja i osnovne demokratske vriednosti koima bi kao država trebalo da težimo. Da je zakonska regulativa bolje nego ranije, da je Cenagora dobila ključni propis koji reguliše zaštitu i zdravlje na radu, smatra Đine Janković iz Udrženja zaštite na radu. Ističe da je uskladđen sa pravilima Evropske unije da su ugrađene evropske direktive i time, kako je kazala u našoj emisiji Link, ispunili se uslovi za zatvaranje poglavlja 19, socijalni dialog. Međutim situacija u praksi je daleko drugačija i ono što namu u praksi ne dosta je poslednjih godina bez obzira na brojne promene koje se u zakonu dešavaju, ukroz nove pravilnike koji se izrađuju u toj oblasti nama ne dosta implementacija na terenu. Svjetski dan Dostojanstvenog rada ustanovljen je 2008. na inicijativu Međunarodne konfederacije sindikata. Cernagora, svecki dan dostojanstvenog rada, doćekuje sa unapriđenim sistemom zaštite prava zaposlenih, snažnim institucijama, tržišta rada i zakonodavstvom, dodatno uskleđenim sa evropskim standardima, soopšteno iz ministarstva rada, zapošljavanje i socijalnog dialoga. Navode da je zemlja spremna za zatvaranje Poglavlja 19, socijalna politika i zapošljavanje, te da to nije samo još jedan korak na evropskom putu, već proces koji se neposredno odnosi na prava zaposlenih, uslove rada zarade jednak tretmani i zaštitu od diskriminacije. Dok se prava zaposlenih i uslovi rada sagledavaju kroz različite pokazatelje, pravosuđe se bavi imovinom za koju tužilaštvo tvrdi da je stečena kriminalnom aktivnošću. Specijelno državno tužilaštvo podnijalo je višem sudu podgorici zaahtjev za trajno oduzimanje i movine stečene kriminalnom aktivnošću od Milana Vujotiča, koji je pravosnašno osudđena 11 godina zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge. Da bi zaahtjev SDTa trebalo posmatrati kao test kapaciteta države da od krivičnog progona pređe na sistemsko razbijanje finansijske infrastrukture organizavanog kriminala, smaktra doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić poručuje i da postupak mora biti zasnovan na čvrstim dokazima i kvalitetnoj finansijskoj istrazi. Odbrana Milana Vujotića tvrdi da će kroz postupak dokazati suprotno tvrdnje s DTA te da se, kako kaže advokat Miloše Vuksanović, stiče pogrešan utisak da je to već gotova stvar. Sa više detalja, Nena Drašković. Nakon što SDT tražilo oduzimanje nelegalno stečene imovine Radoja Zvicera, danas je takav zahtjev upućeni za pravosnažno osudjenog Milana Vujotića. On je označen kao vođa Podgoričkog ogranka kavačke čelije Balkanskog narkokartela. U sklopu finansijske istrage SDT utvrdilo, kako kaže specialni tužilac Vukas Radonjić, da se dio imovine formalno vodi na treća lica, kako bi se prikrio stvarni vlasnik. zaftjev za trajno oduzimanje podnjejti su i dokazi da je imovinska korića na kriminalnom aktivnoći. Zaftjev za oduzimanje imovine udar je na ekonomsku osnovu organizovanog kriminala, ističe doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić. Kriminalcu kaže, nije oduzeti slobodu, a komu ostane kapital koji može nastaviti da proizvodi kriminalnu moć. je značajno što se prema nalodima SDTA, Dive imovine formalno vodi na članove porodice i druga lica. Doktor vlaštvo tvrdi da je stvarno vlasnik osuđeni. Upravo takvi modeli prikrivanja stvarnog vlasničtva predstavljaju jedno od metoda finansistskog jeluvanja. Organizovanih kriminalnih grupa zato finansistska istraga mora pratiti ne samo ime formalnog vlasnika, već stvarni tok novca, poreklo, sve stala i načina koji je imovina stečena. Advokat Vujotića Miloš Vuksanović ističe da se čitajući tekstove u medijima može steći utisak da je postupak već završen i da je imovina već oduzeta. Pred nama je postupak dokazivanja da tužulaštvo nije upravu i ja ziste vjerojem da ćemo u toj namjeri uspjeti tako da nezahvalno je prognozirati narano bilo kakve iskode, ali načine koji se to plasiro u javnosti ziste pretensiozan ističe sutisak da je to svršena stvar, samo treba da se formalizuje, a nije tako i vjerojemu duboko da tako neće biti kada se dokazi koji imamo predočne sudu. Ako se pred sudom utvrdi da je imovina stečena nezakonito, to je jedan od najvažnih instrumenata savremenoje borve protiv organizovanog kriminala, podvlači Ivan Pekić. Viši sud u Podgorici sada mora da razmotri podneseni zahtjev SDT-a i prateće dokaze iz finansijske istrage koji bi trebalo da potvrde da je imovina stečena kriminalom. Sud će zakazati posebno ročište na kojem će se raspravljati o osnovanosti tog zahtjeva. A pred pravosudnim organima otvoreno je i pitanje izvršenja kazne Svetozara Marovića, čija zastara nastupa naredne sedmice. Srbija nikada nije odgovorila na zahtiv Crne Gore o izručenju nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socialista Svetozara Marovića, kazao je ministar pravde Bojan Božović u emisiji javnog servisa. Budimo budni, pitajte vladu. Božović je istakao da je njemu problematično kako je neko dopustio da Marović napusti Crnogoru. Napomenuo je da zastara zatvorske kazne nastupa od ponedjeljka pa Marović na teritoriji Crnegore više ne može odgovarati za dijelo za koje je osuđen. Od državnog do lokalnog nivoa vlasti. U Kotoru danas nije bilo većine za promjenu imena gradskog bazena pa odluka nije ni ušlo u skupštinsku proceduru. Predsednik obštine Kotor, Vladimir Jokić, soopštio je da u Kotorskom parlamentu ne postoji većina za odluku o promjeni imena Bazena Zorana Džimi Gopčević, za to, kako navodi i nije ni predao tu odluku u proceduru. Takle, razgovarao sam so svim političkim partijam u Kotoru. utvrdio da ne postoji većina za donošuvanje ovakva odluka u gradu i s tim u vezi nisam ni formalno predlagao bilokvo vrst odluki. Jedino mjesto gdje se o tome može donijeti odluka jeste Skupštvenoštne kontor i s tim u vezi to pitanje adakta. Demokratska partija socialista je donijela političku odluku da neću čestovati u radu Kupština. Žalim zbog toga jer vjerujem da bi u jednoj raspravi mogli možda i da popravimo neke odluki, ali to je njihovi zbor. Iz domaćih političkih tema odlazimo u regioni svijet. Kosovo je dobilo novu predsjednicu poslije više nedjeljne političke krize i pregovora. Poslije nedilja pregovora, nesuglasica, protesta, poslanici su prihotili predlog premijera Kosova, Aljbina Kurtija, pa je Justina Širokapulja, dosadašnja predsjednica Akademije nauka i umjetnosti Kosova, postala nova šefica države. Dok je na Kosovu politički dogovor otvorio put izboru predsjednice u Francuskoj su posljedice višedne mnogo nezadovojstva vidjive u školama. u školama. Dan poslije najmasovnijih demonstracija i okupljanja više od 260.000 učenika, roditelja, nastavnika i sindikalaca širofrancuske nezadovoljnih uslovima u srednje školama, učenici pozivaju na četvrti čin. I danas je obustavljena nastava širofrancuske. Policija je obustavila upotrebu šokbombi pošto je učenik ostao bez šake. Sindikati nezadovoljni vladinim predlogom. Adok se protestuje zbog uslova u obrazuvanju, svjetska pažnja ostaje usmirena i na rat na Bliskom Isoku i posjedici koje suukobima na tržešte energije. Amerikćki predsednik Donal Tramp uvjerava da je skok cijena nafte samo privremen. U sklopu predizborne turneje za među izbore, Tramp najavljuje skori završetak rata s Iranom, amerikćku pobjedu i rekordan pad cijena goriva. kao najveći problem u poslizanju mira Trump ističe nepostojanje legitimnih sagovornika u Teheranu koji bi zaključili pregovore. Kotor će u nedelju 11. oktobra biti domaćini jubilarnog izdanja Ocean Lava Triathlona koji obilježava deset godina od prvog izdanja dok će to ujedno biti 99. sportski događaj organizalci Multisport Akademije Majer. Osnivač Akademiji je organizator Organizator Ocean Lava Trke, Igor Majer, pocića da je sve počelo kao ideja da se u njegovom rodnom gradu organizuje jedan triatlon. Mogu samo kažem jedan strašnu uzbudljiv weekend pred svima nama. Također promjena termina iz maja u oktober, nekako smo se i plašili kako će ljudi draguje. Već devet godina su navikli na taj termin početko majana otvarninji sezone, se dolazi u Kotor. Međutim, izgleda da je taj jubilar na deseta godina odradila svoje, da su se javili. javili sijoni koji su nekada učestvuvali na ovom triatlonu i možemo slobodno reći da smo zaokružili sa brojkom od blizu 500 takmičara iz 35 država sveta. Kao i prehodnik nekolikog godina, ove godine ćemo imati trke u Olimpiskoj poludistanci, dakle ovi kraćiće plivati 1500 metara, voziti biciklu 50 km, trčati 10, dokno ovoj dužoj, odnosno poludistanci, plivaće se 1900 metar.
rtcg.me -
Dnevnik — 07.10.2026 19:00
HRT 🎙ⓘ ·
19. sati Sa sanjom coton Dobro većer, cijenjeni slušatelji Požare kod Metkovića i u Imutskoj krajini, stanje je večera spovoljnije. Halmed nema saznanja da je djeci ubrizgana deset puta veća doza cijepiva protiv tuberkuloze što navode bugerski izvori. Na skupu čelnika 9 zemalja Mediterana donesena Splitska deklaracija. sutra, oblačno, kiša i pljusko vizgremljivinom ponegdje obilniji, najadranu jako i olujno jugo. Temperatura je između 21 i 27 stupnjeva. Bugarski državni proizvođač lijekova Bulbija odbacio je tvrdnje o problemima s kvalitetom svojeg beseže cijepiva nakon što je obavišteno sumnjama na nus pojave u Hrvatskoj. Bugarsko ministarstvo zdravstva tvrdi da je u dvama slučajevima u Hrvatskoj u Hrvatskoj ubrisgana doza 10 puta veća od propisane, no Hrvatska agencija za lijekova i medicinske proizvode priopčila je da trenutačno ne raspolaže takvim podacima, te da prioritetno rade na dodatnim provjerama. I proizvođač BSŽCPV-a u svojem priopčenju također navodi kako je informaciju o navodnoj primjeni pogrešne doze potrebno dodatno provjeriti, poručuju iz agencije. Inače, na zahtjev halme da u ponedeljake zaustavljena distribucija i primjena svih serija bugarskog beseže cjepiva. Nakon što su ove godine primljene 4 prijave sumljena na uspojavu upalu kostiju. Na području prološca u imatskoj krajni gori gusta, Borova šuma, Kanaderi su se povuklio … 19. sati Sa sanjom coton Dobro većer, cijenjeni slušatelji Požare kod Metkovića i u Imutskoj krajini, stanje je večera spovoljnije. Halmed nema saznanja da je djeci ubrizgana deset puta veća doza cijepiva protiv tuberkuloze što navode bugerski izvori. Na skupu čelnika 9 zemalja Mediterana donesena Splitska deklaracija. sutra, oblačno, kiša i pljusko vizgremljivinom ponegdje obilniji, najadranu jako i olujno jugo. Temperatura je između 21 i 27 stupnjeva. Bugarski državni proizvođač lijekova Bulbija odbacio je tvrdnje o problemima s kvalitetom svojeg beseže cijepiva nakon što je obavišteno sumnjama na nus pojave u Hrvatskoj. Bugarsko ministarstvo zdravstva tvrdi da je u dvama slučajevima u Hrvatskoj u Hrvatskoj ubrisgana doza 10 puta veća od propisane, no Hrvatska agencija za lijekova i medicinske proizvode priopčila je da trenutačno ne raspolaže takvim podacima, te da prioritetno rade na dodatnim provjerama. I proizvođač BSŽCPV-a u svojem priopčenju također navodi kako je informaciju o navodnoj primjeni pogrešne doze potrebno dodatno provjeriti, poručuju iz agencije. Inače, na zahtjev halme da u ponedeljake zaustavljena distribucija i primjena svih serija bugarskog beseže cjepiva. Nakon što su ove godine primljene 4 prijave sumljena na uspojavu upalu kostiju. Na području prološca u imatskoj krajni gori gusta, Borova šuma, Kanaderi su se povuklio na terenue 70-ta kvatrogasca, koji ća onde ostati i tekom noči. Situacija bi bila i no snage su se morale premještati primještati na još dva mjesta u imatskoj krajini gdje je gorjelo. Evo što je rekao zapovjednik imatskih vatrogasaca Stipe Zec. Dosta je sa povoljnija, međutin na samom sjeveru imame još aktivan požar gori gusta vorova špuma. A znam jeso dovolno, mi bi metli inače ovaj požar već pod kontrolu, međutin imali smo tri paralelna požara, pa smo morali jdeo snaga pribocivanata, tri požara i je, vglavno, dva smo poglasili, popolnost i sad radimo na ovne. Treći požar u kratkom vremenu ponovno je buknuo blizu Metkovića, gori trstika, gašenje, otežava jak vjetarko i vatru tjera prema šumi. Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović rekao je za Hrvatski radio da je situacija trenutačno puno bolje. Požar koji je ponov isto krenuo od trstika od Ševara, jako brzo se poširio na nošem vjetru, prebačeno mi u šumu, tako da nam jamo i ovim dijelu zaprijetio, normalno da smo apsolutno se padli da ne dođe do objekata, To je sve bilo u redu i da to potpuno sti sanirano, upomušnje došlo jedan kanader i evo, sad to sve skupa bolji izgleda, ali oprezno neškodi, moramo ga do noći staviti pod kontrolu skloseca, to je cilj. Ja se nadam da je nebrzo našo što mi rečemo. Već drugi dan u Zagrebu, pa i u dijelu Županije, osjeća se smrad. Građani zovu mjerodavne, no izvor i uzrok još se ne znaju. Grad Zagreb provjerio je svoja komunalna poduzeća koja zasad nemaju saznanja da je na njihovim postrojenjima bilo nekakvih problema. Istodobno na mjernim postajama u gradu zabilježene su povičane koncentracije lebdećih čestica. U Splitu je završio neformalni skup europskih čelnika skupine Med9. Donesena je Splitska dekleracija u kojoj se poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija i učinkovitu zaštitu granica. Inače, skup je održan tjedan prije sastanka europskog vječa na kojem će glavna tem biti budući europski proračun o kojem treba postići dogovor uzimajući u obzir razlike među državama članicama. Zrinka Bilanđić. Na Splickom skupu MD9, kojim je Hrvacka zaključila svoje predsjedanje, glavna tema bila je rasluča inflacija, koja je uzrokovana visokim cjenama energenata. Kako da po uzoru na otgovora koje smo imali prje nekoliko godina, svi žele da postojedan evropski dogovor i mugučnost djelovanja u tom pogledu, i zato je današnje raspravao biti, omugučila da nam pozicije praktički budu vrlo blizke. Reko je premjer Plankoviće izvjestio da se na sastanku raspravljalo u Evropskom proraćunu za razdoblje od 2028 do 2034. O kojim se dogovori trebaju postići već do kraja ove godine. uspiha u tim pregovorima je da postignemo jedan balans između zemallja koje i dalje žele da se tradicionalne politike, a to su kohedziska politika, ali politika ravnomernogo regionalnogo razvua koja i Hrvatsku digla zadnjih 10 godina sa 61% proseka BDP per kapita na 78, čime smo ulovili korak za mnogima koji su ušli u Evropsku uniju. Prije nas, a danas se to ositi u standardu, evo ove godine će hrvatski bruto društveni proizvod proči 100 milijardi evra. Premijer Plenković je zahvalio taljanskoj premijerki Giorgi Meloni na Zajedničkom pismu 17 zemalja u kojem se traži da se među ostalim nediraju poljoprivredne subvencije. A premijerka Italije je istaknula borbu svoje zemlje s inflacijom. Inflacija, to je stopa inflacije, nije ona koja je planirana prije tri godine. Prije tri godine stopa inflacije je bio 2.8%, a sada je ta inflacija mnogu više. I to se odnosi na mnoge druge zemlje, jer se zbog te inflacije povećavaju troškovi. Pred sjedan je skupinom 9 mediteranskih zemallja preuzao je Portugal. prem'er Luiš Monte Negro je jednako kao i drugi danas okupljeni čelnici zahvali u hrvatskomu prem'eru na uspešnoj organizacii splickog susreta. Najmanje 22 osobe poginule su u nočešnjem ruskom napadu projektilima i bespilotnim letijelicama na više ukrenjskih gradova. U gradu Priluki u Černihivskoj regiji ruska Krstareća raketa pogodila estambenu zgradu u kojoj je poginulo najmanje 18 osoba uključujući četvero djece. Mete napada bili su i Kijev, te gradovi Dnjipro, Oleksandrija, Zaporižija i Kremenčuk. Jelena Maštruko U ruskom napadu kar starećim proektilima potpuno je uništena stanbena zgrada u Prilukiju u sjevarnoj ukrainskoj regiji Černihiv, dok su spasilaćke službe trađili preživjale iz podrušavina zameni gradonačernika Danilo Sirenko je ustvrdio. Ovo je bio do sad najveći napad na naš grad. To je golema za našu zajednicu. Mnogi su ljudi poginuli, što je naša najveća U russkim raketnim napadima također je oštećeno pet stanbenih sgrada u i 4 Nebudera u Kremenčuku. Bespilotnim letjelicami i raketama napadnut je i Kijev, a prema informacijama ukrainskih zračnih snaga, ruske su snage unočnom napadu upotrebili razne vrzte balističkih i krstaričih proektila. Ukraina je očekivala napad. Prećenik Volodimir Zelenski je dan prije upozorio da objvištene službe imaju informacije kako Rusija priprema masovan udar. Bugarska je prekinula potragu za nestalom posadom broda, koji je potonuo jučer nakon napada bezposadnog plovila i bezprilotne letjelice, reko je vice admiral Rumen Nikolov, bugarski premjer Rumen Radev. Moramo osigurati obranu svojeg teritorija i pridonjeti sve obuhvatnim obrambenim sposobnostima SAVEZa. No istodobno sam uvjeren da je ulaganje novca u ovaj rat Beskonačno naoružavanje, jer ti se sustavi moraju stavno nadograđivati, Znatno skuplje od diplomatskih napora i trađanja trajnog rešenja za mir. Jako Sofija tvrdi da se ne može ustverditi pod retlo letljelica koje su izvele napad, Dog se ne pronađe njihovi fizićki ostaciji, Ki je nedvoosmisleno odgovornom smatraj Rusiju. Treća je godišnica Hamasova upada u Izrajl i pokolja više 1200 ljudi, Otjeto ihje 250. Komemoracije su održane diljem Izrajla, gđe se za 20 dana održavaju parlamentarni izbori, koje mnogi smatraju referendumom o politici i premjera Netannjahua. Francuzka policija privremeno se ne će koristiti šok granatama zbog kritika vezanih za prekomernu uporabu sila u suzbijanju učeničkih prosvjeda. U najtežem takvom izgledu petnesto godišnja koje je zbog posljedica amputirana šaka, proslijedi su pokrenuti zbog nezadovoljstva stanjem u školstvu, govore dvije studentice i jedna nastavnica iz Lila. Manjak je nastavnika, nemamo novca, nemamo osredstava. Kad kad nestane grijanje tijekom zime. Ljuta sam i stvarno se bojim, jer jednom mi je učeniku odrezane šaka zbog bombe, ali ne bismo se trebali bojati prosvjedovati. I teško se je posvetiti učenicima individualno, nemoguće, tako da onima koji imaju teškoća ne možemo pomoći. Prema uzoru na francuzske pokrenuti su i prosvjedi učenika u Belgiskom gradu u Lježu, no i oni su postali nasilni, uništeno je više u gostitelljskih objekata i trgovina, govore edan student i profesor povjesti. Za mene je to trebao biti miran prosvjet tijekom nekoliko dana, pa ako se ništa ne promjeni, onda bismo počeli nenužno razbijati, jer mislim da razbijanje privatnih trgovina, poput male prodavaonice na uglu, nije ono što želimo. Malo nas je ponio bjes, ipak smo uspjeli sprijeciti nekoliko tučnjava, a dijelimo vodu i otopinu za ispiranje očiju od suzavca. Eto, voljeli bi smo i veću potporu kolega koji bi mogli doći i pripaziti na te mlade ljude. U Gospiću je utijeku treća faza sanacije ilegalnog otpada. U krugu nekadašnjeg PPK-a Velebit stigla efolija za privrveno prikrivanje opasnog zakopanog otpada, a predstavnici Fonda za zaštitu okoliša najavili su i pokretanje sanacije 4,5 tis. tona opasnog rasutog otpada. U iniciativi gospiće naš dom kađu da je senacija nestručna, da nema monitoringa zraka, te da se gradom širi neugodan miris. Evo što su za HTV rekli zamjenik direktora fonda Mirko Budiša, Vijekoslav Bušić iz Građanske inicijative i Andrija Šarić iz nadzora gradilišta. Dolazi do prašenja što je normalno tekom kretanja kamiona i tekom radova iskopa, iskopa, ali to su prašenja koja su ograničena isključivo na usku, usku lokaciju izvodjenja radova. Fund je priznao da se ne poduzime nikakve mjere zaštite, da se neorošava iskopa ni dio otpada. Posjećam radi se o opasnom i najopasnim otpadu koji je zakopan u tvoji kojeg ima u najvičim količinama. Što se tiče prašenja, kao nazvom dežinir, mogu reći da se praši na drugim radilištima. Kako kolega rekao, sve se nalazi unutar našeg radlišta, ne smatramo da su potrebni neke dojatne vjere. čučete i županicu, Natašo Tramišak. Ljuče u našicama je toliko smrdilo i neke bjene čestice su letile po našicama, mi smo to sve udisali. Pogod je bio vani, moraju pobjeći unutra, jednostavno, nije bilo vani zaživiti. Ulazile je u kuće, pone zatvoreni vrata, nikad još tako nije smrdilo. To je bilo odvratno. Štipa za oči ljudi, gorak kokusu grlu sam ja imao tu, u grlu. Kad smo saznali za odluku vlade, ja sam naravno rekla da ja nisam za i da sam protiv da se bilo kakva da se bilo kakva vrsta otpada dovozi i deponira na naše područje, ali da sam svjesna da u cementarama dolazi do procesa spaljivanja otpada koji se koristi kao zamjensko gorivo u cementnoj industriji. Da taj dio otpada, neopasnog otpada, po onim ključevima otpada kako ga je definirala Odluka vlade, a zašto posjeduju važeće doozvole cementare, ne smije biti nikakav problem. Za rješavanje problema otpada na gradilištu termi jodno ko ciska postupci mjerodavnih tjela su utjeku, a nako njihova završetka utvrđitće se o kakvom je otpadu rječ i koje su mjere potrebne, izjavio je sisačkom oslavački Župan Ivan Celjak. Prema dosad dostupnim informacijama predpostavlja se da je rječ o otpadu koji je na tom podruću je odložen prije 50, 60 ili možda čak 70 godina. Župan je pocijetio je da je na toj lokaciji na dubini između 600 i 900 metara bazen jodne vode, a sišćani deset lječima žele obnovu jodnog liječilišta o pronađenom otpado, pak kaže... I zadnjih dva dana čuli smo tezu, kako svi znaju da je tam otpad. Pa ja osobom bih volio da je, barem jedna osoba od tih, navodno svi koji su znali da je tam otpad, u nekom razdoblju za zadnji 70 godina prijavila da se tamu nalazi otpad, jer onda bi došla do sanaciji pri 70, 60, 50 ili pri 10 godina, pa se danas ne bi našli u ovoj situaciji. I za kraj, u povodu 36. objetnice osnutka 1. Gardiske brigade tigrovi i 19. objetnice 1. mechanizirane bojne tigrovi, u vojarni pukovnik Predrag Matanoviću Petrini snimljena je milenijska fotografija za Hrvatsku kao tigar, snimateljaš ime Strikomana. 12 ljudi 2 je dana slagalo scenu, a trebalo je namjestiti 180 ljudi na predviđana mjesta. I to uz pomoć 4 patrije te vatrogasaca grada Petrinje. Na taj način dokumentiramo i čuvamo zapis vremena i ljudi, kazao je Strikoman o svojoj novoj milenijskoj fotografiji. Jedna pobjeda i tri pora za učinak je hrvatske nogometne reprezentacije nakon 4 utakmice u liginacija. Sinač na poljodu, poraz od Španjelske 2-1, ali puno bolje bilo je izdanje vatrinih nego na Ruevici protiv Engleza. Kapetan Luka Modrić. Mislim da smo radili, napravili sve ono šta smo se dogovarali. Sve ono šta nismo imali prošlu utaknicu, to smo imali i to je hrvatska kako treba igrat. Jednostavno proti ovakvih ekipa kao šta je Španjolska moraš iskorist' svoje šanse, ako ne oni te kazne. Španjelska je slavila u svim susretima i s 12 bodova osigurala Plasmanu četvrt finale. Englezi su drugi u skupinis 9, Hrvatska ima 3 boda, a Češka je bez bodova. Posljednja dva kola igraju se u studenom. 12. Vatreni gostuju u engleskoj, a 15. studenog u Osijeku će ugostiti Češku. Prvo kolo Vatrepolske lige prvaka večeras donosi Hrvatski derbi mladosti i Jadrana. Prije nekoliko dana u domaćem superkupu uvjerdljivo su slavili mladostaši. Trener Hrvoje Hrestak ističe. Sigurno da će Jadran pokušati, pokazati da ovo nije njihva prava slika, da ovo nije realna razlika između nas i njih. Igrač Jadrana, Ivan Domagojzović. To je potpuno drugo takmičenje, druga utakmica i nadam se da će imati puno bolji pristup i sami ulazu utakmica. Utakmicu od 20.30 pratimo na drugom programu. Marin Čilić izgubio je u prvom kolu teninskog turnira u Šangaju od Britanca Artura Ferija 7-6, 6-1. Sinoptičarka Ena Dugeć 14, a na obali i otocima od 16 do 20 stupnjeva. Najviša dnevna većinom od 21 do 27, a ponegdje u gorju i malo niža. Idućih dana promjenivo oblačno povremeno s kišom i pljuskovima s grmdavinom, a u petak i subotu lokalno mogu biti izraženi. U nedelju će biti češćih sunčanih razloblja i većinom suho vrijeme, a unutrašnosti mjestimice može biti i magle. Jutra će biti sve manje topla, a danju temperatura zraka bez veće promine. Na kraju emisije, cjenjeni slušatelji, ponovićemo važnije vjesti. Požar kod Metkovića i u Imodskoj krajni, stannje je večer Halmed nema saznannja da je djeci ubrizgana 10 puta veća doza cjepiva protiv tuberkuloze, što navode bugarski izvori. Na skup u čelnika 9 zemlja Mediterana donesena splicka deklaracija. Vrijeme sutra, oblačno, kiša i pljuskovi s grmljevinom ponegdje obilni, najadranu jakoju i olujno jugo temperatura između 21 i 27 stupnjeva. Dnevnik je tonski i realizirao Josip Kerin, spikerica Anamaria Štorga, uredili Tadija Kristjan Babić i Sanja Cota. Duhovna misao. Urednica je Blaženka Jančić. O Marii, kralici svete Krunice, govori sestra Slavka Sente Dominikanka. Na današni se dan, 7. listopada, u katoličkoj crkvi slavi kralica svete Krunice, koju je nakon pobjede kršanske flote kod Lepanta, ustanovio papa Pio 5.571. Uvjeren da je Marii nim zagovorom došlo do pobjede. Otada, još većim žarom, već 455 godina, žubori poput potoka, tiho ili glasno, zajednički ili pojedinačno, molitva Krunice, zdravo, Mario Milosti Puna, gospodin s tobom. Ne samo da ta jednostana molitva nije nikada nestala ili oslabila, nego Danomice udružije sve više ruku koja s vjerom i povzdanjem prebiru zrnca Krunice, a najradosnije se Krunica moli u krugu, ali i pojedinačno, na putu, u crkvi, na odmoru, u zdravlju i bolestiji. Pa što je to u Krunici tako ljepo i privlačno, da je sakim žarom i ljubavlju mole starci, mladi i djeca, učeni i neuki, oni koji imaju mnogo, kao i oni koji imaju jedva za život. Nezina snaga i privlačnost nije u broju izgovorenih zdravo Marija, nego u tome što nas polako i strplivo vodi u zajedništvo s Isusom do preobrazbe našega srca. Dakle, vidimo da nije Marija središte krunice, ne privlači pogled na sebe, ona je vodič koji kroz krunicu vjernika dovodi Kristu i to otajstvo po otajstvo. Moleći Krunicu, čovih se dugo zadržava uz Isusa i dopušta da njegov život postane mierilo vlasti toga života. Z toga Krunica nije ponavljanje jednoličnih riječi, nego ponavljanje ljubavi i čežnje biti kao Isus, biti kao Marija. Mnogi svjedoče da ih krunica ne odvaja od stvarnosti, nego ih osposobljava da se sa stvarnoću života nose mirnije i mudrije. Drugim riječima, krunica ne mijenja teške ili neugodne okolnosti našega života, nego mijenja srce koje se s tim okolnostima susreće. A kada se srce po Isusu promeni, tada se mogu menjati i okolnosti, pa i naš život. Osim toga, svako otajstvo nosi jednu evanđolsku krepost. Radostna otajstva uče po niznosti i po verenju. Otajstva svjetla pokazuju Krista kao i pozivaju na obraćanje. Žalostna otajstva uče nositi kriš bez očaja. A slavna otajstva bude nadu da smrt i patnja nemaju poslednju rjeć. I kao zaključak možemo reči da je Krunica razgovor s koja nas vodi sinu. Što više upoznemo Mariju, to nam je Krunica bliža. A što vjernije molimo Krunicu, to bollje upoznemo i Mariju i Isusa. Za mir srca i duše ništo nam bollje i ljepše ne treba. Sve što treba jenom da se desi, Kać si pustolovi lutaš sveto. Ja imao sam sve i vidio sam sve, Kako živi svete snova, Sve što treba jenom da se desi.
radio.hrt.hr -
Osam graničnih prelaza BiH sa Hrvatskom promijenilo status
Vijesti.ba ·
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) danas je odobrio donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u Upravi za indirektno oporezivanje, čime su stvoreni neophodni organizacioni uslovi za nesmetano funkcionisanje carinske službe na više graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini - saopćeno je iz ove uprave.
www.vijesti.ba -
Eldin Huseinbegović o pjesmi posvećenoj Edinu Džeki: "Šta pokloniti čovjeku koji već ima sve?"
radiosarajevo.ba
Radio Sarajevo ·
-
NASA objavila fotografiju snimljenu roverom: Prve zrake zore na Marsu
poslovni ·
Rover Curiosity sletio je 2012. godine u krater Gale, u blizini Marsova ekvatora, a od 2014. penje se na Mount Sharp, planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže iz dna kratera.
www.poslovni.hr -
FOTO Četiri desetljeća hitova i uspomena: Magazin priredio večer za pamćenje
www.vecernji.hr
vecernji.hr ·
-
Novost u zimskom redu: Croatia Airlines nastavlja letove za popularnu europsku destinaciju
vecernji.hr ·
Rukovoditeljica prodaje Croatia Airlines Marija Pavić naglasila je da ih sve raduje što Madrid više nije samo ljetno odredište u mreži Croatia Airlinesa te da španjolsko tržište ima važan potencijal
www.vecernji.hr -
FOTO Jaguar Type 01 je stigao. Ovo je najsnažniji cestovni Jaguar u povijesti
index.hr ·
JAGUAR je godinama proizvodio neke od najprepoznatljivijih sportskih automobila na svijetu, no britanska marka sada se pokušava iz temelja promijeniti.
www.index.hr -
Kod Münchena uočena puma, dignuti helikopteri i dronovi
index.hr ·
DOJAVA o odbjegloj pumi u južnoj Njemačkoj potaknula je veliku potragu u blizini zračne luke u Münchenu.
www.index.hr -
Rusi pokušali da unište "Flaminga": Moskva otkrila pozadinu masovnog napada na Kijev (VIDEO)
Informer ·
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u sredu da su njegove snage izvele "masovni udar" na objekte vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu i drugim ukrajinskim oblastima, koristeći visokoprecizno naoružanje lansirano sa kopna, mora i iz vazduha, kao i bespilotne letelice.
informer.rs -
Stiže novac posle dugog čekanja: Ova 2 znaka konačno mogu da odahnu
Informer ·
Devici u oktobru može stići novac koji dugo kasni, dok Vodoliji jedan razgovor otvara mogućnost za bolju zaradu.
informer.rs -
Miroslava Milenović za novi Radar: Hitno nam trebaju novi antimafija zakoni i dubinska lustracija
Radar ·
Novi broj od sutra u prodaji
radar.nova.rs -
Među nama - Cela emisija - 6.10.2026.
nova ·
Pogledajte najnoviju emisiju "Među nama" koja se emituje na televiziji Nova, svakog radnog dana od 17:30 do 19 sati.
nova.rs -
Ovo može samo Novak, 21 godinu zaredom osvaja bar jednu titulu
nova ·
Jedna stvar u koju više niko nema pravo da sumnja jeste da istorijska neprikosnovenost tenisa u potpunosti pripada Novaku Đokoviću.
nova.rs -
Pejović: Najbolje da parlamentarni izbori budu kad i lokalni 13. juna 2027.
RTCG ·
Poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović kazao je da je ta partija spremna za izbore kad god budu održani, ali da smatra da je, zbog racionalnosti, najbolje da parlamentarni i lokalni izbori budu održani u jednom danu – 13. juna 2027. godine. Govoreći o predstojećem zasijedanju Skupštine, poručio je da će PES podržati ustavne izmjene i preostale zakone usklađene sa evropskim zakonodavstvom, navodeći da će odgovornost za eventualno nezatvaranje poglavlja 23 biti na onima koji ne podrže ustavne izmjene.
rtcg.me -
Voćne mušice okupirale su vam kuhinju? Evo kako ih se riješiti
24sata.hr ·
Voćne mušice posebno su česte krajem ljeta i početkom jeseni, a dovoljno je tek malo prezrelog voća ili ostataka hrane da ih se u kuhinji pojavi cijelo mnoštvo
www.24sata.hr -
Raskrinkavanje: „Mi znamo kako“ – slogan je više Bulatovićev nego Đukanovićev
Radio Titograd ·
Od početka kampanje u Srbiji studentsku listu pokušavaju da povežu sa nekadašnjim predsjednikom DPS-a, premijerom i predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem. Tabloidi u Srbiji, nakon navodnih prepiski sa ugašene aplikacije Sky , fotomontaža na kojima je Ilija Srdanović , sada studente žele da povežu sa Đukanovićem tvrdnjama da su preuzeli njegov izborni slogan. Slogan „Mi […] The post Raskrinkavanje: „Mi znamo kako“ – slogan je više Bulatovićev nego Đukanovićev appeared first on Radio Titograd.
radiotitograd.me -
Razgovara se o novoj železničkoj trasi! Vučić: Brza pruga Beograd–Budimpešta najkasnije do početka novembra
Pink ·
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić izjavio je danas da veruje da će do kraja meseca ili najkasnije početkom novembra biti otvorena brza pruga do Budimpešte, a najavio je i da se krenulo u razgovore za Banatsku prugu.
www.pink.rs -
Zašto šume u jesen mijenjaju boju i stvaraju prizore poput slika
Oslobođenje ·
JESENJI FENOMEN
www.oslobodjenje.ba -
Infantino dobio konkurenciju: Bivši španjolski nogometaš kandidirao se za predsjednika FIFA-e
vecernji.hr ·
Vega je o kandidaturi za predsjednika FIFA-e razmišljao i 2015. godine, nakon suspenzije tadašnjeg predsjednika Seppa Blattera
www.vecernji.hr -
"Imam lek kojim se bockam": Milica Todorović otkrila kako je smršala nakon porođaja, pa progovorila o alkoholu
nova ·
Milica Todorović je nedavno otvoreno govorila o privatnom životu.
nova.rs -
„Veliki potencijal da se ‘zaraza’ proširi na druge zemlje i evrozonu“: Protesti učenika u Francuskoj ukazuju na dužničku krizu
Danas ·
Nezapamćeni talas protesta srednjoškolaca u Francuskoj ogolio je sve veće finansijske pritiske sa kojima se zemlja suočava, a njihovo rešavanje biće još teže dok druga najveća ekonomija Evrope pokušava da obuzda rastući budžetski deficit.
www.danas.rs -
Velika potraga za pumom kod Münchena: helikopter i dronovi u zraku, djecu upozorili da ne izlaze
telegram.hr ·
Zasad nema informacija o tome odakle je životinja mogla doći
www.telegram.hr -
Milatović obišao Spomen-kuću vojvode Gavra Vukovića: Mjesta poput ovog čuvaju kontinuitet crnogorske državne i diplomatske tradicije
Aktuelno ·
“Njegov politički i diplomatski rad obilježio je važno razdoblje u kojem je Crna Gora učvršćivala svoju državnost, razvijala odnose sa evropskim državama i gradila svoj međunarodni ugled”, napisao je Milatović na mreži X
www.aktuelno.me -
Keri Bredšo bi ovo odobrila: Sara Džesika Parker ponosno pokazala sede i zablistala FOTO
B92 ·
Sara Džesika Parker još jednom dokazuje da pravi stil s godinama postaje samo bolji, njeno najnovije izdanje nas je "kupilo" iz više razloga.
superzena.b92.net