Najnovije vesti · strana 183
-
Dronovi otkrili rizična preticanja: Sankcionisan 21 vozač
Uprava policije nastavlja sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti usmjerenih na unapređenje bezbjednosti saobraćaja, gdje digitalnim patroliranjem policijski službenici vrše nadzor iz vazduha korišćenjem dronova, radi detekcije i evidentiranja najtežih saobraćajnih prekršaja, piše u saopšenju iz Uprave policije koje prenosimo integralno: Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su juče, tokom dana, realizovali lokalnu akciju ... Read more Članak Dronovi otkrili rizična preticanja: Sankcionisan 21 vozač se pojavljuje prvo na Borba.me. Uprava policije nastavlja sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti usmjerenih na unapređenje bezbjednosti saobraćaja, gdje digitalnim patroliranjem policijski službenici vrše nadzor iz vazduha korišćenjem dronova, radi detekcije i evidentiranja najtežih saobraćajnih prekršaja, piše u saopšenju iz Uprave policije koje prenosimo integralno: Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su juče, tokom dana, realizovali lokalnu akciju ... Read more Članak Dronovi otkrili rizična preticanja: Sankcionisan 21 vozač se pojavljuje prvo na Borba.me.
borba.me - Potez o kojem se priča: CIK BiH donio odluku koja bi mogla promijeniti tok izborne kampanje radiosarajevo.ba
-
Kandidatkinja iz Kostarike Rebeka Grinspen rani favorit za novu...
Na neobavezujućem neformalnom glasanju (straw poll), u kojem je učestvovalo svih 15 članica Savjeta bezbjednosti, Grinspen je dobila 10 glasova „ohrabrujem“
www.vijesti.me -
FOTO Suša razotkrila drevnu tajnu Dunava: Seljanin ugledao nešto neobično u rijeci, a onda su stigli stručnjaci...
Razina Dunava posljednjih je tjedana pala na rekordno nisku razinu nakon dugotrajnih ljetnih toplinskih valova
www.vecernji.hr -
Vatrogasci se bore sa požarom kod Trebinja
Vatru gasi 15 vatrogasaca, a nepristupačan teren otežava intervenciju
www.politika.rs -
Rusi u Crnoj Gori traže nove adrese nakon uvođenja viza
Državljanin Rusije Samvel Mnacakanjan preselio se u Crnu Goru ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu jer se protivio ratu. "Zaista sam u početku bio oduševljen Crnom Gorom i dugo sam smatrao da imam mnogo sreće što sam tu", priča on za Radio Slobodna Evropa. Međutim, zbog odluke Podgorice da uvede vize za državljane Rusije Mnacakanjan planira da napusti Herceg Novi u kom živi četiri godine. "Dozvola za privremeni boravak važi godinu dana. Kada istekne, moram da pređem granicu, vratim se u Crnu Goru i ponovo podnesem zahtev. Ali više neću moći da se vratim, jer će biti potrebna viza. U tome je problem", objašnjava. Već je dao otkaz u školi u kojoj je radio i razmatra preseljenje u susednu Srbiju za koju mu ne treba viza. Prema poslednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalan boravak u Crnoj Gori, najviše je Rusa. Podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore dostavilo RSE pokazuju da privremeni boravak ima gotovo 18 hiljada državljana Rusije, a stalni više od dve hiljade. Crna Gora je prva zemlja regiona koja ukida bezvizni režim za ruske državljane. Evropska komisija je već nekoliko godina poziva zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. A osim ruskih, ni državljani Belorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije više neće moći da putuju u Crnu Goru bez vize. Promene stupaju na snagu 1. novembra. Time je Crna Gora u potpunosti uskladila svoju viznu politiku sa Evropskom unijom (EU), saopšteno je iz njihovog Ministarstva spoljnih poslova. Istakli su i da istovremeno "preduzimaju mere" kako bi proces dobijanja crnogorske vize bio što jednostavniji i dostupniji. Ambasador Rusije pozvan na razgovorRuska ambasada u Crnoj Gori uvođenje viza vidi kao "neprijateljske akcije". Saopštila je da uvođenje viznog režima za Ruse smatra "još jednim dokazom ekstremne zavisnosti Podgorice od uticaja njenih stranih pokrovitelja, koji su daleko od toga da interese svojih crnogorskih partnera stavljaju na prvo mesto". Vlasti u Podgorici su zbog toga, ali i autorskog teksta u kom se kritikuje uvođenje sankcija Moskvi, ruskog ambasadora Aleksandra Lukašika pozvale na razgovor. Poručili su da je reč o ocenama koje prevazilaze okvire uobičajene diplomatske komunikacije i nisu u skladu sa principima uzajamnog poštovanja. Naveli su i da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU suverena odluka države, doneta u skladu sa nacionalnim interesima i obavezama iz procesa evropskih integracija, te da nije usmerena protiv građana Rusije. Podgorica je, prateći politiku EU, uvela i čitav set sankcija Moskvi zbog agresije na Ukrajinu. To podrazumeva i zamrzavanje imovine dela ruskih državljana u Crnoj Gori, te zabranu rada ruskih vladinih medija. Moskva je u martu 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba". U tom periodu Crna Gora je proterala pet ruskih diplomata, a Rusija je, kao kontrameru, jednog crnogorskog diplomatu u Moskvi proglasila personom non grata. Uvođenjem viza pogođena i antiratna ruska dijasporaBezvizni režim bio je jedan od razloga zbog kojih se u Crnoj Gori formirala i ruska antiratna dijaspora. Ruski državljani, koji nemaju boravišnu vizu, trenutno mogu da borave u Crnoj Gori do 30 dana. Nakon toga mogu da urade takozvani "vizaran" – da izađu iz zemlje i odmah se vrate kako bi dobili novi period boravka od 30 dana. Međutim, to od 1. novembra više neće biti moguće. Prema rečima Samvela Mnacakanjana, i sami planovi Crne Gore za pristupanje EU već su značajno uticali na rusku dijasporu u toj zemlji. Uporedo sa pripremama za uvođenje viza, vlasti su u nekoliko navrata pooštravale pravila za dobijanje dozvole boravka. "Postepeno sam shvatio da nam Crna Gora nije naklonjena. Čine sve da se ovde ne zadržimo dugo", kazao je Mnacakanjan. Kako se u Rusiji ponovo šire glasine o mogućoj novoj mobilizaciji, verovatno će porasti broj ljudi koji traže izlaz iz zemlje, ukazuje Anastasija Burakova ruska aktivistkinja za ljudska prava. "Sad su među (evropskim) zemljama u koje Rusi mogu da uđu bez vize i koje imaju prilično liberalna migraciona pravila ostale Jermenija, Gruzija i susedna Srbija", ukazuje. Burakova je i osnivačica organizacije "Kovčeg" koja pomaže Rusima kojima preti progon ili su napustili zemlju zbog protivljenja ratu. Šta kažu vlasti Crne Gore?Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore saopštilo je da je "intenzivno i sistemski" preduzima aktivnosti koje će ublažiti moguće negativne efekte ovih promena. Objašnjeno je da će, kako bi se olakšala procedura, zahtevi za crnogorske vize ubuduće moći da se podnose i u viznim centrima kompanije VFS Global, a ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore. Ministarstvo je najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim bezbednosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza. Ekonomista iz Crne Gore Stevan Gajević smatra da elektronske vize neće "automatski riješiti problem". "Administrativna prepreka ne prestaje da bude prepreka samo zato što je prenesena sa šaltera na ekran". "Zato je neophodno uspostaviti brz, predvidiv i cjenovno prihvatljiv vizni sistem, sa jasnim rokovima i pravilima koja će turistima biti unaprijed poznata", zaključuje. Šta bi mogle biti negativne posledice po zemlju?Crnogorska Vlada je dosadašnu praksu nepotpunog praćenja vizne politike EU opravdavala ekonomskim interesima u turizmu – prihodi od ovog sektora čine oko četvrtinu BDP-a. Preko 2,7 miliona turista posetilo je Crnu Goru tokom 2025. godine. Od ukupnog broja noćenja 95,8 odsto ostvarili su strani turisti, pokazuju podaci crnogorske Uprave za statistiku. Drugi po brojnosti su turisti iz Rusije, odma iza onih koji dolaze iz Srbije. U slučaju turskih državljana, i 2024. i 2025. broj dolazaka u Crnu Goru bio je više od 100 000. Ekonomista iz Crne Gore Stevan Gajević objašnjava da je crnogorska turistička ponuda godinama prilagođavana gostima iz Rusije, Turske, regiona i drugih tržišta čiji turisti duže borave, koriste privatni smeštaj, kupuju nepokretnosti i imaju značajnu lokalnu potrošnju. "Nije realno očekivati da se takva tržišta preko noći zamijene turistima iz Evropske unije, čije su navike, očekivanja i struktura potrošnje često drugačiji. Takvo preusmjeravanje zahtijevalo bi godine ulaganja, učenja i prilagođavanja ponude", ocenjuje. Dodaje da Crna Gora "mora pažljivo preispitivati svaku evropsku odluku prije njenog automatskog prihvatanja". "Ne zato što treba dovoditi u pitanje evropski put, već zato što nijesmo sigurni da su sve zajedničke politike jednako korisne za sve države", kazao je. Smatra da uvođenje viza nije samo administrativna promena, već i "ekonomska i geopolitička odluka sa potencijalno ozbiljnim posljedicama". "Ograničićemo pristup upravo onim tržištima od kojih u velikoj mjeri zavise naš turizam, avio-saobraćaj, trgovina i tržište nepokretnosti", kazao je za RSE. iz Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva turizma nisu odogovorili na pitanja RSE o eventualnim posledicama uvođenja viza po privredu Crne Gore, te merama za njihovo saniranja. Grafika za DataWrapper: strani turisti u Crnoj Gori u 2025. godini Državljani zemalja kojima se uvode vize u Crnoj GoriU Crnoj Gori - zemlji od 620 hiljada stanovnika - registrovan boravak ima oko 100 hiljada stranih državljana, od čega najviše Rusa. U zemlji boravi i nešto više od 10 hiljada Turaka sa privremenim boravkom ili radnom dozvolom, dok njih 103 ima stalan boravak. Prema rezultatima popisa iz 2023, nešto više od 1800 građana Crne Gore izjasnili su se kao Turci. Kada je reč o kineskim državljanima, oko 500 ih ima privremeni, a nešto više od 100 stalni boravak. Uprava za statistiku Crne Gore je u 2025. zabeležila porast njihovih poseta - preko 82 hiljade, čime je premen dotadašnji rekord iz 2019. Međutim, kineski državljani individualno ni do sada nisu mogli da borave u Crnoj Gori bez vize, ali im je to bilo omogućeno preko plaćenog grupnog aranžmana u turističkim agencijama. Državljana Belorusije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori trenutno je nešto manje od 900, a sa stalnim 96. Privremeni boravak ima dva državljana Saudijske Arabije, dok stalni boravak nema nijedan. Grafika – Koliko državljana zemalja kojima se uvode vize boravi u Crnoj Gori? Navodi o zloupotrebama bezviznog režimaEvropska agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks) je krajem juna upozorila da državljani Kine, Rusije i Turske i dalje dolaze na Zapadni Balkan bez viza, a potom pokušavaju da nastave put prema EU. Iz Brisela u isto vreme traže od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe. Uvođenjem viza Crna Gora je ispunila jedno od završnih merila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbednost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende. Ta zemlja ima najveće izglede da do kraja decenije postane članica EU, sa privremeno zatvorenih 18 od 33 pristupnih poglavlja. Državljanin Rusije Samvel Mnacakanjan preselio se u Crnu Goru ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu jer se protivio ratu. "Zaista sam u početku bio oduševljen Crnom Gorom i dugo sam smatrao da imam mnogo sreće što sam tu", priča on za Radio Slobodna Evropa. Međutim, zbog odluke Podgorice da uvede vize za državljane Rusije Mnacakanjan planira da napusti Herceg Novi u kom živi četiri godine. "Dozvola za privremeni boravak važi godinu dana. Kada istekne, moram da pređem granicu, vratim se u Crnu Goru i ponovo podnesem zahtev. Ali više neću moći da se vratim, jer će biti potrebna viza. U tome je problem", objašnjava. Već je dao otkaz u školi u kojoj je radio i razmatra preseljenje u susednu Srbiju za koju mu ne treba viza. Prema poslednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalan boravak u Crnoj Gori, najviše je Rusa. Podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore dostavilo RSE pokazuju da privremeni boravak ima gotovo 18 hiljada državljana Rusije, a stalni više od dve hiljade. Crna Gora je prva zemlja regiona koja ukida bezvizni režim za ruske državljane. Evropska komisija je već nekoliko godina poziva zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. A osim ruskih, ni državljani Belorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije više neće moći da putuju u Crnu Goru bez vize. Promene stupaju na snagu 1. novembra. Time je Crna Gora u potpunosti uskladila svoju viznu politiku sa Evropskom unijom (EU), saopšteno je iz njihovog Ministarstva spoljnih poslova. Istakli su i da istovremeno "preduzimaju mere" kako bi proces dobijanja crnogorske vize bio što jednostavniji i dostupniji. Ambasador Rusije pozvan na razgovorRuska ambasada u Crnoj Gori uvođenje viza vidi kao "neprijateljske akcije". Saopštila je da uvođenje viznog režima za Ruse smatra "još jednim dokazom ekstremne zavisnosti Podgorice od uticaja njenih stranih pokrovitelja, koji su daleko od toga da interese svojih crnogorskih partnera stavljaju na prvo mesto". Vlasti u Podgorici su zbog toga, ali i autorskog teksta u kom se kritikuje uvođenje sankcija Moskvi, ruskog ambasadora Aleksandra Lukašika pozvale na razgovor. Poručili su da je reč o ocenama koje prevazilaze okvire uobičajene diplomatske komunikacije i nisu u skladu sa principima uzajamnog poštovanja. Naveli su i da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU suverena odluka države, doneta u skladu sa nacionalnim interesima i obavezama iz procesa evropskih integracija, te da nije usmerena protiv građana Rusije. Podgorica je, prateći politiku EU, uvela i čitav set sankcija Moskvi zbog agresije na Ukrajinu. To podrazumeva i zamrzavanje imovine dela ruskih državljana u Crnoj Gori, te zabranu rada ruskih vladinih medija. Moskva je u martu 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba". U tom periodu Crna Gora je proterala pet ruskih diplomata, a Rusija je, kao kontrameru, jednog crnogorskog diplomatu u Moskvi proglasila personom non grata. Uvođenjem viza pogođena i antiratna ruska dijasporaBezvizni režim bio je jedan od razloga zbog kojih se u Crnoj Gori formirala i ruska antiratna dijaspora. Ruski državljani, koji nemaju boravišnu vizu, trenutno mogu da borave u Crnoj Gori do 30 dana. Nakon toga mogu da urade takozvani "vizaran" – da izađu iz zemlje i odmah se vrate kako bi dobili novi period boravka od 30 dana. Međutim, to od 1. novembra više neće biti moguće. Prema rečima Samvela Mnacakanjana, i sami planovi Crne Gore za pristupanje EU već su značajno uticali na rusku dijasporu u toj zemlji. Uporedo sa pripremama za uvođenje viza, vlasti su u nekoliko navrata pooštravale pravila za dobijanje dozvole boravka. "Postepeno sam shvatio da nam Crna Gora nije naklonjena. Čine sve da se ovde ne zadržimo dugo", kazao je Mnacakanjan. Kako se u Rusiji ponovo šire glasine o mogućoj novoj mobilizaciji, verovatno će porasti broj ljudi koji traže izlaz iz zemlje, ukazuje Anastasija Burakova ruska aktivistkinja za ljudska prava. "Sad su među (evropskim) zemljama u koje Rusi mogu da uđu bez vize i koje imaju prilično liberalna migraciona pravila ostale Jermenija, Gruzija i susedna Srbija", ukazuje. Burakova je i osnivačica organizacije "Kovčeg" koja pomaže Rusima kojima preti progon ili su napustili zemlju zbog protivljenja ratu. Šta kažu vlasti Crne Gore?Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore saopštilo je da je "intenzivno i sistemski" preduzima aktivnosti koje će ublažiti moguće negativne efekte ovih promena. Objašnjeno je da će, kako bi se olakšala procedura, zahtevi za crnogorske vize ubuduće moći da se podnose i u viznim centrima kompanije VFS Global, a ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore. Ministarstvo je najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim bezbednosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza. Ekonomista iz Crne Gore Stevan Gajević smatra da elektronske vize neće "automatski riješiti problem". "Administrativna prepreka ne prestaje da bude prepreka samo zato što je prenesena sa šaltera na ekran". "Zato je neophodno uspostaviti brz, predvidiv i cjenovno prihvatljiv vizni sistem, sa jasnim rokovima i pravilima koja će turistima biti unaprijed poznata", zaključuje. Šta bi mogle biti negativne posledice po zemlju?Crnogorska Vlada je dosadašnu praksu nepotpunog praćenja vizne politike EU opravdavala ekonomskim interesima u turizmu – prihodi od ovog sektora čine oko četvrtinu BDP-a. Preko 2,7 miliona turista posetilo je Crnu Goru tokom 2025. godine. Od ukupnog broja noćenja 95,8 odsto ostvarili su strani turisti, pokazuju podaci crnogorske Uprave za statistiku. Drugi po brojnosti su turisti iz Rusije, odma iza onih koji dolaze iz Srbije. U slučaju turskih državljana, i 2024. i 2025. broj dolazaka u Crnu Goru bio je više od 100 000. Ekonomista iz Crne Gore Stevan Gajević objašnjava da je crnogorska turistička ponuda godinama prilagođavana gostima iz Rusije, Turske, regiona i drugih tržišta čiji turisti duže borave, koriste privatni smeštaj, kupuju nepokretnosti i imaju značajnu lokalnu potrošnju. "Nije realno očekivati da se takva tržišta preko noći zamijene turistima iz Evropske unije, čije su navike, očekivanja i struktura potrošnje često drugačiji. Takvo preusmjeravanje zahtijevalo bi godine ulaganja, učenja i prilagođavanja ponude", ocenjuje. Dodaje da Crna Gora "mora pažljivo preispitivati svaku evropsku odluku prije njenog automatskog prihvatanja". "Ne zato što treba dovoditi u pitanje evropski put, već zato što nijesmo sigurni da su sve zajedničke politike jednako korisne za sve države", kazao je. Smatra da uvođenje viza nije samo administrativna promena, već i "ekonomska i geopolitička odluka sa potencijalno ozbiljnim posljedicama". "Ograničićemo pristup upravo onim tržištima od kojih u velikoj mjeri zavise naš turizam, avio-saobraćaj, trgovina i tržište nepokretnosti", kazao je za RSE. iz Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva turizma nisu odogovorili na pitanja RSE o eventualnim posledicama uvođenja viza po privredu Crne Gore, te merama za njihovo saniranja. Grafika za DataWrapper: strani turisti u Crnoj Gori u 2025. godini Državljani zemalja kojima se uvode vize u Crnoj GoriU Crnoj Gori - zemlji od 620 hiljada stanovnika - registrovan boravak ima oko 100 hiljada stranih državljana, od čega najviše Rusa. U zemlji boravi i nešto više od 10 hiljada Turaka sa privremenim boravkom ili radnom dozvolom, dok njih 103 ima stalan boravak. Prema rezultatima popisa iz 2023, nešto više od 1800 građana Crne Gore izjasnili su se kao Turci. Kada je reč o kineskim državljanima, oko 500 ih ima privremeni, a nešto više od 100 stalni boravak. Uprava za statistiku Crne Gore je u 2025. zabeležila porast njihovih poseta - preko 82 hiljade, čime je premen dotadašnji rekord iz 2019. Međutim, kineski državljani individualno ni do sada nisu mogli da borave u Crnoj Gori bez vize, ali im je to bilo omogućeno preko plaćenog grupnog aranžmana u turističkim agencijama. Državljana Belorusije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori trenutno je nešto manje od 900, a sa stalnim 96. Privremeni boravak ima dva državljana Saudijske Arabije, dok stalni boravak nema nijedan. Grafika – Koliko državljana zemalja kojima se uvode vize boravi u Crnoj Gori? Navodi o zloupotrebama bezviznog režimaEvropska agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks) je krajem juna upozorila da državljani Kine, Rusije i Turske i dalje dolaze na Zapadni Balkan bez viza, a potom pokušavaju da nastave put prema EU. Iz Brisela u isto vreme traže od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe. Uvođenjem viza Crna Gora je ispunila jedno od završnih merila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbednost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende. Ta zemlja ima najveće izglede da do kraja decenije postane članica EU, sa privremeno zatvorenih 18 od 33 pristupnih poglavlja.
www.slobodnaevropa.org -
Tomislav Tomović ne zaboravlja Crvenu zvezdu: "Toliko sam ponosan na njih, razumem i navijače, ali..."
Istupio je napred u Crvenoj zvezdi onda kada je bilo najteže prošle sezone. Nakon odlaska Janisa Sferopulosa sa mesta trenera, preuzeo je sve na sebe i poveo je.
www.telegraf.rs - OSVOJILA JE REGION POSLE NUĆIJEVOG SPOTA! Atraktivna misica sada stiže u Beograd sa velikom misijom, poznati masovno stali uz nju www.kurir.rs
-
Red Bull Cliff Diving u Mostaru: Hunt vodi nakon prve runde skokova, Pennisi i Carlson izjednačene
Jubilarno deseto takmičenje Red Bull Cliff Diving Svjetske serije u Mostaru počelo je današnjom prvom rundom skokova u muškoj i ženskoj konkurenciji i
n1info.ba -
„Ukidanje uredbe o raspodeli radnog vremena priznanje da je u pitanju bila odmazda“
BEOGRAD – Jučerašnja odluka Vlade Srbije da ukine Uredbu o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, u javnosti poznatu kao Uredba 5/35, predstavlja priznanje da je akademska zajednica od početka bila u pravu i da to nije bila reformska mera, već stranački motivisana mera odmazde, saopštio je danas Pobunjeni univerzitet. Članovi Vlade ukinuli […] The post „Ukidanje uredbe o raspodeli radnog vremena priznanje da je u pitanju bila odmazda“ appeared first on Savremena politika. BEOGRAD – Jučerašnja odluka Vlade Srbije da ukine Uredbu o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, u javnosti poznatu kao Uredba 5/35, predstavlja priznanje da je akademska zajednica od početka bila u pravu i da to nije bila reformska mera, već stranački motivisana mera odmazde, saopštio je danas Pobunjeni univerzitet. Članovi Vlade ukinuli […] The post „Ukidanje uredbe o raspodeli radnog vremena priznanje da je u pitanju bila odmazda“ appeared first on Savremena politika.
savremenapolitika.com -
Odličan početak Srba na Evropskom prvenstvu, rezultati koji raduju pred polufinala
Reprezentacija Srbije uspešno je započela nastup na Evropskom prvenstvu u veslanju u Varezeu, pošto su obe srpske posade prvog dana takmičenja ostvari
nova.rs -
Glavni savjetnik FIFA podnio ostavku: "Infantinova incijativa je...
Naveo i da se kategorično protivi novoj ideju doskorašnjeg saradnika
www.vijesti.me -
Požar u hali „Jelšingrada” u Banjaluci ugašen, nema povređenih
Banjalučki vatrogasci rano jutros gasili požar u praznoj hali
www.politika.rs -
Savet broj jedan za uređenje male terase, iznenadićete se rezultatom
Mala terasa može postati omiljeno mesto za ispijanje jutarnje kafe, čitanje knjige ili opuštanje nakon napornog dana.
superzena.b92.net -
Objavljene nove cene goriva
Maksimalne maloprodajne cene dizela i benzina biće više za dva dinara u narednih sedam dana, pa će evro dizel koštati 226 dinara, a benzin (BMB 95) 202 dinara, rečeno je danas Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
www.b92.net -
Ubistvo pevačice sve zaustavilo! Olivera Katarina imala plan, detalji procurili nakon njene smrti
Legendarna umetnica Olivera Katarina svojevremeno je u jednoj emisiji otkrila da je Ksenija Pajčin mogla da napravi veliku karijeru u Španiji.
informer.rs -
Petrov najavio totalni rat dve frakcije blokadera - izborne fotelje sve bliže, a panika sve veća (FOTO)
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov izjavio je danas da se sud priprema za predstojeće izbore, kao i da će možda unapred u javnosti izneti jasne stavove o tome kada je moguće obratiti se toj instituciji.
informer.rs -
Petnjica: Osnovana Bihorska inicijativa
U trenutku kada se u petnjičkom parlamentu više ne prebrojavaju glasovi za usvajanje odluka, već odbornici potrebni da se sjednica uopšte otvori, politička scena Bihora dobila je novog aktera.
espona.me -
ZVANIČNO: Kajl Olmen je novi igrač Partizana!
Partizan je kompletirao još jedno pojačanje za narednu sezonu. Crno-beli su zvanično potvrdili dolazak Kajla Olmena, američkog beka koji nastupa i za reprezentaciju Crne Gore, a koji je sa klubom iz Humske potpisao dvogodišnji ugovor. Olmen u Beograd stiže kao jedno od zapaženijih imena ovogodišnjeg tržišta, nakon sezone u kojoj je ostavio veoma dobar utisak […] The post ZVANIČNO: Kajl Olmen je novi igrač Partizana! appeared first on Sportske vesti - HotSport. Partizan je kompletirao još jedno pojačanje za narednu sezonu. Crno-beli su zvanično potvrdili dolazak Kajla Olmena, američkog beka koji nastupa i za reprezentaciju Crne Gore, a koji je sa klubom iz Humske potpisao dvogodišnji ugovor. Olmen u Beograd stiže kao jedno od zapaženijih imena ovogodišnjeg tržišta, nakon sezone u kojoj je ostavio veoma dobar utisak […] The post ZVANIČNO: Kajl Olmen je novi igrač Partizana! appeared first on Sportske vesti - HotSport.
hotsport.rs -
Stigle su nove cene goriva: Poskupela oba derivata!
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova na pumpama u Srbiji i narednih sedam dana litar evrodizela koštati maksimalno 226 dinara za litar,.
biznis.telegraf.rs -
Šta o rušenju na Kosovu kaže Miloš Jovanović?
Predsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Miloš Jovanović upozorio je danas da redovna hapšenja Srba na Kosovu i rušenje objekata na Gazivodama pokazuju, kako je naveo, "svu dubinu izdaje koju je počinio predsednik Srbije Aleksandar Vučić" prihvatanjem francusko-nemačkog sporazuma i aneksa iz Ohrida.
www.danas.rs -
Ovo bi mogao biti novi hit na Brijunima: večeras je premijera važnog komada s maestralnim glumcima
Publika je na generalnoj probi glumce ispratila ovacijama
www.telegram.hr -
Oko 50.000 migranata preplivalo granicu između Maroka i Španije – najmanje 19 se utopilo, raspoređena vojska u Seutiu
Stanovnici Seute navode da migranti lutaju gradom u kupaćim kostimima, bez hrane i novca, a većina njih noć je provela na ulicama
www.aktuelno.me -
Objavljene nove cene goriva: Za koliko su poskupeli dizel i benzin (GRAFIKA)
Maksimalne maloprodajne cene dizela i benzina biće više za dva dinara u narednih sedam dana, pa će evro dizel koštati 226 dinara, a benzin (BMB 95) 202 dinara, rečeno je danas Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
insajder.net -
Ponovo poskupelo gorivo
Nove cene goriva objavljuju se svakog petka do 15 časova.
www.republika.rs